Tokom 14. i 15. novembra 2024. održan je Peti arhivski plenum BiH, na kome je centralni događaj “Riječ o knjizi: Dekodiranje arhiva”, tačnije, razgovor o knjizi Dekodiranje arhiva: Strategije čitanja arhivske građe na primjeru Komisije za poslove Bosne i Hercegovine (1878–1879) autorki prof. dr Amile Kasumović i više arhivistice Sandre Biletić. Razgovor je vodio istoričar i arhivski savjetnik dr Vladan Vukliš, predsjednik Arhivističkog udruženja BiH.
Ova važna knjiga bavi konceptom arhivskog obrata u kojem se arhiv ne posmatra isključivo kao repozitorij i kuća sjećanja, nego i kao ideja i, fukoovski rečeno, zakon o onome što smije biti rečeno. Sam arhiv može biti predmetom istraživanja, pogotovo kada je on dijelom kolonijalne baštine, kao što je slučaj s građom analiziranom u ovoj knjizi te kada je njegovo dekodiranje opterećeno tzv. kolonijalnom situacijom koju je Habsburška Monarhija razvila prema Bosni i Hercegovini u četrdeset godina svoje uprave. Budući da su arhivi oduvijek bili povezani s centrima moći, koji su određivali šta će biti zapisano, sačuvano i preneseno budućim naraštajima, u knjizi se nastoji utvrditi na koje sve načine, imajući navedeno u vidu, možemo pristupiti čitanju takvog materijala koji nas može odvesti u različitim pravcima. Također, ideja Dekodiranja arhiva jeste da je arhivska materija vrlo fluidna te da joj se oblik mijenja ovisno o tipu istraživanja i pitanjima koja joj se postave. Građa Komisije za poslove Bosne i Hercegovine, koja je djelovala od jeseni 1878. do proljeća 1879. godine, iznimno je interesantna za istraživanje jer osvjetljava vrlo turbulentan period bosanskohercegovačke povijesti: okončanje Velike istočne krize i uspostavu austrougarske vlasti u Bosni 1878. uz sve izazove koje je prijelaz s osmanskog na austrougarski administrativni upravni sustav podrazumijevao.
Ova knjiga zajedničko je izdanje Filozofskog fakulteta UNSA i Arhiva BiH.