Glasnik arhivȃ i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine

Glasnik

Glasnik arhivȃ i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine je publikacija Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, koja pod različitim nazivima izlazi preko šest decenija. Godine 1961. objavljen je prvi broj, pod nazivom Glasnik arhiva i Društve arhivista Bosne i Hercegovine, u uredništvu dr Hamdije Kapidžića. Do 2021. godine izašlo je pedeset brojeva ovog stručnog i naučnog glasila. Od početka 2023. godine, glavni i odgovorni urednik časopisa je Vladan Vukliš, predsjednik Udruženja, viši arhivista i doktor istorijskih nauka.

Digitalni Glasnici

Tokom posljednih godina uposlenici nekliko arhiva u BiH provode digitalizaciju Glasnika. Najvećio dio je završen i dostupan na posebnoj stranici [u izradi].

Dostavljanje rukopisa

Redakcija Glasnika prima rukopise za objavljivanje u narenim brojevima. Za više informacija, pogledati upustva za dostavljanje rukopisa ispod.

Uputstvo za autore

Glasnik arhivȃ i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, prema postavljenoj uredničkoj politici, izlazi jednom godišnje. Glasnik je časopis naučnog i stručnog karaktera, koji objavljuje radove iz polja arhivistike, informacionih studija odnosno informacijskih znanosti, istoriografije i drugih srodnih humanističkih i društvenih nauka. Kao arhivistički i istoriografski časopis, Glasnik objavljuje i arhivsku građu, odnosno radove koji donose kritički priređene arhivske materijale, kao i informativna sredstva i tematske preglede arhivskog materijala. Časopis je registrovan pod ISSN brojem 1986-535X i dostupan na CEEOL bazi. Od početka 2023. časopis uređuje redakcija u novom sastavu.

Glavni i odgovorni urednik: dr Vladan Vukliš

Redakcija: dr Vladan Vukliš, mr Omer Zulić, prof. dr Šimun Novaković

Međunarodna redakcija je trenutno u procesu selekcije.

Rok za dostavljanje radova za broj 51/2023 je 15. septembar/rujan 2023. godine; tekstove slati na adresu: arhu.bih@gmail.com

Svaki rad podliježe recenzentskom postupku. Recenzirani članci se prihvataju za objavlјivanje na osnovu najmanje dvije pozitivne recenzije. Recenzentski postupak se provodi po principu „dvostruke slijepe“ recenzije (double blind review), tj. identitet autora je nepoznat recenzentu, a identitet recenzenta je nepoznat autoru. Takođe, identitet recenzenata ostaje nepoznat javnosti. Recenzenti se biraju iz istog ili višeg stručnog ili naučnog zvanja autora.

Recenzirani radovi se svrstavaju u sljedeće kategorije:

  • Originalan naučni članak načelno je organizovan po shemi IMRAD za eksperimentalna istraživanja ili na deskriptivan način za deskriptivna naučna područja, u kome se prvi put publikuje tekst o rezultatima sopstvenog istraživanja ostvarenog primjenom naučnih metoda, koje su tekstualno opisane i koje omogućavaju da se istraživanje po potrebi ponovi, a utvrđene činjenice provjere.
  • Pregledni naučni članak predstavlјa pregled najnovijih radova o određenom predmetnom području sa cilјem da se već publikovane informacije sažmu, analiziraju, evaluiraju ili sintetizuju, te donosi nove sinteze koje takođe obavezno uklјučuju rezultate sopstvenog istraživanja autora.
  • Kratki naučni rad je rad manjeg obima ili preliminarnog karaktera, u kojem neki elementi IMRAD-a mogu biti ispušteni, a radi se o sažetom iznošenju rezultata završenog izvornog istraživačkog rada ili članka koji je u nastajanju (engl. Working Paper).
  • Naučna kritika rasprava na određenu naučnu temu, zasnovana isklјučivo na naučnoj argumentaciji, u kojoj autor dokazuje ispravnost određenog kriterijuma svoga mišlјenja, odnosno potvrđuje ili pobija nalaze drugih autora.
  • Stručni rad je tekst nastao samostalnim radom autora u profesionalnom kapacitetu, kojim se pregledno razmatra određen stručni problem. Standardni arhivistički tekstovi koji daju pregled osnovnih tehničko-praktičnih pitanja, agregacija arhivskog materijala ili tematske opise određenih cjelina, kao i objavljena informativna sredstva, spadaju u ovu kategoriju, dok se arhivistički radovi sa višim teorijskim rezultatima razvrstavaju u više kategorije.

U zavisnosti od kvalitativnog karaktera uvodnog teksta i kritičkog aparata, tekstovi priređene istorijske građe se klasifikuju ili kao kratki naučni radovi, ili kao stručni radovi.

Autorsko pripremanje rukopisa:

Rukopisi se dostavljaju u DOCX ili ODT formatu. Redakcija ne ograničava broj stranica ali preporučuje da tekstovi (sa izuzetkom priređene arhivske građe i informativnih sredstava) ne prelaze 16 stranica A4 formata (tekst Times New Roman, veličina 12, prored 1.0, margine cca 250 mm).

Rukopis je potrebno da sadrži, redom: ime i prezime autora; naslov (normalna forma, ne velikim slovima); apstrakt (od 150 do 300 riječi); ključne riječi (do 10); tekst; reference (izvori i literatura); prevod naslova, apstrakta i ključnih riječi na engleski (ako je rad na engleskom, prevod ovih elemenata na jedan od službenih jezika u BiH).

Naučni aparat se izrađuje u fus notama. Naučni aparat mora sadržavati sve relevantne podatke, arhivske i bibliografske. Ne navoditi skraćenicu za stranice („str.“, „pp.“ ili „s.“) nego samo broj strana. Naslove izdanja pisati u kurzivu a naslove članaka u jezički ispravnim navodnicima. Preporučeni način citiranja je sljedeći:

  • Arhivi: Arhiv Jugoslavije (AJ), Milan Stojadinović (37), fasc. 50, arh. jed. 314, fol. 516, dopis bana Savske banovine za M. Stojadinovića, 5. 9. 1936. Dalje u tekstu može skraćeno: AJ, 37, 50–314–516, dopis bana Savske banovine za M. Stojadinovića, 5. 9. 1936.
  • Knjige: Milan N. Zorić, Drvar u ustanku četrdeset prve, Vojno delo, Beograd 1963, 70.
  • Članci iz serijskih publikacija: Amila Kasumović, “Understanding Colonial Archives: Reflections on Records from Habsburg Times in the Archives of Bosnia and Herzegovina”, Comparative Southeast European Studies, vol. 70, 4/2023, 667-685.
  • Članci iz posebnih publikacija: Veljko Kovačević, „Ustaničko primorje i Gorski kotar“, Ustanak naroda Jugoslavije 1941, I, Beograd 1962, 633.

Tokom daljeg citiranja nipošto ne koristiti zamjenske skraćenice („ibid.“, „nav. djelo“ itd.), nego koristiti pune podatke.